Hoće li je Europa pustiti da izgubi? Ukrajina je u najopasnijoj fazi rata, a svijet je sve manje briga

Pročitajte i ovo

Prvi ratni posjet Ukrajini predsjednika Francuske, premijera Italije i kancelara Njemačke, uz predsjednika Rumunjske, dogodio se u možda nikad težim trenucima za tu zemlju – barem od prvih dana ruske invazije, kad se činilo da bi sam Kijev mogao brzo pasti ili završiti pod opsadom.

Njihov domaćin, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, nazvao je to “povijesnim danom”, budući da su čelnici ovih triju najvećih zemalja članica Europske unije tom prigodom javno podržali davanje statusa kandidatkinje za članstvo u EU njegovoj zemlji. Taj je status u petak službeno preporučila i Europska komisija, što je Zelenskij pozdravio kao korak koji će pomoći Ukrajini da pobijedi Rusiju.

No za razliku od političke podrške pridruživanju “europskoj obitelji”, Emmanuel Macron, Olaf Scholz i Mario Draghi nisu Zelenskom obećali dodatnu pomoć u teškom naoružanju, bar ne u onom razmjeru koji je potreban da bi ukrajinska vojska konačno zaustavila brutalnu rusku ofenzivu u Donbasu, kako izvještava New York Times.

Dok su Macron i Scholz pričali o europskom zajedništvu, Donbas je gorio

Europski lideri pokušali su u sklopu ovog posjeta suzbiti sve snažniju percepciju da žele da Ukrajina što prije završi rat za pregovaračkim stolom, čak i ako to znači predavanje znatnog dijela teritorija. Macron je tako iz Kijeva u četvrtak poručio: “Europa je uz vas i ostat će tako dok god bude potrebno, sve do pobjede” te da ni “Francuska ni Njemačka neće voditi pregovore za Ukrajinu”.

I Scholz, koji je već mjesecima na meti kritika da oklijeva i odbija poslati Ukrajini ozbiljnu vojnu pomoć, naglasio je da samo Ukrajina “može odlučiti što je ispravno u kontekstu sporazuma o miru od kojeg smo, nažalost, još uvijek jako, jako daleko”. Draghi je pak poručio da ukrajinski narod svaki dan brani vrijednosti demokracije i slobode na kojima se temelji europski projekt, “naš projekt”.

Kontrast diplomatske pompe i zvučnih poruka zajedništva Europe s Ukrajinom u Kijevu s razaranjem i stradanjem koje se u to vrijeme nastavljalo u Donbasu – od gotovo osvojenog Severodonjecka, čija sudbina sve više izgleda kao repriza pada Mariupolja, nadalje – dao je cijeloj stvari gotovo nadrealnu notu.

“Cijenimo podršku koju nam već pružaju partneri, očekujemo nove isporuke, prvenstveno teškog naoružanja, modernog raketnog topništva, proturaketnih obrambenih sustava. Svaki dan kašnjenja ili odgođenih odluka prilika je za rusku vojsku da ubije Ukrajince ili uništi naše gradove”, ponovio je Zelenskij po tko zna koji put.

Welt: Draghi, Scholz i Macron nagovarali Zelenskog na pregovore s Putinom

No čini se da su se europski lideri opet oglušili na ovaj apel, čak i kad im je iznesen licem u lice. Štoviše, njemački list Welt piše da su Draghi, Scholz i Macron iza zatvorenih vrata vjerojatno nagovarali Zelenskog da krene pregovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi završio rat. Njihov glavni motiv, prema Weltu, je zabrinutost sve ozbiljnijom ekonomskom situacijom i dramatičnom inflacijom u Europi, što je djelomično posljedica opsežnih sankcija Rusiji, piše Index.

“Za ukrajinskog predsjednika posjet je bio… ugodan. Međutim, možda je to prije uvertira u noćnu moru. Europski ‘trio’ [Scholz, Macron, Draghi] zalaže se za pragmatično, brzo i … najisplativije mirovno rješenje”, zaključio je novinar Welta Crristoph Schiltz.

Ipak, anketa Europskog vijeća za vanjske odnose, objavljena ovog tjedna, sugerira da lideri Njemačke, Francuske i Italije samo odražavaju stavove svojih glasača. Prema rezultatima iz 10 europskih zemalja, 35% ispitanika želi kraj rata što je prije moguće, dok samo 22% želi pravdu, odnosno da Rusija bude kažnjena, a da Ukrajina povrati svoj teritorij. A dok je najviše onih koji žele pravdu u Poljskoj (41%), najviše onih koji žele mir (pod svaku cijenu) je u Italiji (52%) Njemačkoj i Rumunjskoj.

Macron obećao još 6 samohodnih haubica, Draghi i Scholz ništa?

Najznačajnije novo obećanje bilo je ono o šest dodatnih samohodnih haubica Caesar iz Francuske, povrh 12 već isporučenih. Ipak, očekuje se da će nova vojna pomoć biti obznanjena na skorom NATO summitu u Madridu krajem mjeseca.

Za to vrijeme, SAD je obećao još milijardu dolara vojne pomoći, što će uključivati još 18 haubica M777, povrh 108 već isporučenih, i 36 tisuća granata kalibra 155 mm za njih. To će Ukrajincima itekako dobro doći, budući da upozoravaju da su već skoro ostali bez streljiva za svoje staro topništvo sovjetske proizvodnje, ali vjerojatno neće biti dovoljno.

Obećane višestruke raketne sustave HIMARS iz SAD-a i Velike Britanije i dalje čekaju. No neki ukrajinski vojni zapovjednici otkrili su za Guardian i da nemaju osnovne opreme kao što su aparati za kriptiranu radiovezu ili noćna i druga optika. A neki časnici izrazili su i za portal US News svoju frustraciju nedostatkom artiljerije i dronova kojima bi vršili protubaterijsku paljbu na rusku artiljeriju.

Michael Kofman: Borbe bi mogle potrajati još mjesec ili dva prije nego se obje strane iscrpe

Da se Ukrajina vjerojatno nalazi u najopasnijoj fazi rata upozorio je u razgovoru za specijalizirani portal War on the Rocks, objavljenom ovog tjedna, i Michael Kofman, istaknuti stručnjak za rusku vojsku i direktor istraživačkog programa u Programu ruskih studija u američkom institutu CNA.

Kofman kaže da su Rusi uglavnom zauzeli područje sjeverno od strateški bitne rijeke Sjeverni Donjec, ali da nisu bili previše uspješni u prodoru na jug i jugozapad iz Izjuma (grada u Harkivskoj oblasti koji im je trebao biti platforma za napredovanje prema Slavjansku i Kramatorsku) te da nisu ostvarili znatniji napredak sjeverno od Popasne (gradića u Luhanskoj oblasti, koji je trebao biti platforma za okruživanje Lisičanska i Severodonjecka).

Najnovije vijesti